A framework of reference for pluralistic approaches

Okvir za pluralističke pristupe jezicima i kulturama

FREPA - Pregled

O čemu je riječ? Riječ je o detaljnom opisu, kao i o konkretnoj primjeni plurilingvalne i interkulturalne kompetencije i resursa koji se najbolje mogu razviti u nastavi, primjenom tzv. pluralističkih pristupa. Stoga FREPA značajno doprinosi ostvarenju obrazovnih ciljeva Savjeta Evrope u oblasti jezika i kulture.

Šta su pluralistički pristupi? Izraz „pluralistički pristupi jezicima i kulturama“ se odnosi na didaktičke pristupe koji koriste aktivnosti nastave/učenja obuhvatajući nekoliko (tj. više od jednog) jezika i kultura. To je pristup suprotan onom kojeg bismo mogli nazvati „singularnim“, u kojem didaktički pristup uzima u obzir samo jedan jezik ili kulturu. Singularni pristupi su posebno bili cijenjeni kada su se koristile strukturalne i kasnije „komunikacijske“ metode, a prevođenje i sve veze sa prvim jezikom su bile „protjerane“ iz nastavnog procesa.

Ko bi trebalo da poznaje FREPA? Nastavnici svih predmeta zainteresovani za plurilingvalno i interkulturalno obrazovanje, treneri, donosioci odluka, autori programa i autori udžbenika.

FREPA nudi: 
• sistematičan opis kompetencija i resursa (znanje, vještine i stavovi) koje treba razviti kroz plurilingvalno i interkulturalno obrazovanje ...
• pristup bazi podataka sa on line nastavnim materijalom
• online program za obuku nastavnika (u inicijalnom obrazovanju ili nastavnika u školi) 

Pluralistički pristupi jezicima i kulturama

Izraz „pluralistički pristupi jezicima i kulturama“ se odnosi na didaktičke pristupe koji koriste aktivnosti nastave/učenja obuhvatajući nekoliko (tj. više od jednog) jezika i kultura. To je pristup suprotan onom kojeg bismo mogli nazvati „singularnim“, u kojem didaktički pristup uzima u obzir samo jedan jezik ili kulturu. Singularni pristupi su posebno bili cijenjeni kada su se koristile strukturalne i kasnije „komunikacijske“ metode, a prevođenje i sve veze sa prvim jezikom su bile „protjerane“ iz nastavnog procesa.

Metodika nastave jezika je prepoznala razvoj četiri pluralističkih pristupa u poslednjih trideset godina:

Otvorenost prema jezicima

Nekoliko evropskih projekata omogućilo je razvijanje pokreta otvorenost prema jezicima, definišući ga na sljedeći način: otvorenost prema jezicima se koristi da opiše pristupe čije aktivnosti obuhvataju jezike koji se ne uče u školi. To ne znači da je u pitanju pristup koji se bavi samo ovim jezicima. Pristup se bavi jezicima nastave, ali i svim ostalim jezicima u školi. On nije ograničen samo na jezike koji se „uče“, već obuhvata sve vrste drugih jezičkih varijanti - okoline, porodice ... i cijelog svijeta, bez isključivosti bilo koje vrste ... Zbog broja jezika na kojima učenici rade - vrlo često, riječ je o nekoliko desetina jezika – otvorenost prema jezicima može predstavljati najekstremniji pluralistički pristup.

Ovaj je pristup osmišljen uglavnom kao način da se djeci približi jezička raznolikost (i raznolikost njihovih jezika) na početku obrazovanja, kao vektor prepoznavanja jezika koje djeca različitih maternjih jezika "donose" u školu, i kao neka vrsta pripremnog kursa u osnovnoj školi, ali se takođe može posmatrati i kao podsticaj za učenje jezika uopšte.

"L'éveil aux langues" ili Otvorenost prema jezicima, pristup koji je razvijen u programima Evlang i Jaling, posebno povezan s pokretom svjesti o jeziku koju je inicirao E. Hawkins 1980. godine u Velikoj Britaniji. Međutim, "éveil aux langues" se danas može definisati kao potkategorija pristupa svijesti o jeziku, koja obuhvata istraživanja koja su više psiholingvistička nego pedagoška. Iz tog razloga oni koji promovišu "L'éveil aux langues" radije koriste još jedan termin na engleskom jeziku – awakening to languages – kako bi opisali ovaj pristup.

Razumijevanje između srodnih jezika

U pristupu Razumijevanje između srodnih jezika, paraleleno se uče dva ili više jezika koji pripadaju istoj lingvističkoj porodici (romanska, germanska, slovenska porodica jezika). Jedan jezik učenik već poznaje jer je u pitanju njegov maternji jezik, ili jezik nastave, ili jezik koji je već učio. 

Kako je razvoj razumijevanja najbolji način da se primjenom postojećeg znanja srodnih jezika nauči novi jezik, u ovom se pristupu posebna pažnja poklanja receptivnim vještinama. Naravno, ovo ne isključuje i neke benefite vezano za produktivne sposobnosti.

U drugoj polovini 90-ih godina prošlog vijeka javlja se inovativni rad u ovoj oblasti sa odraslim učenicima (kojim je obuhvaćena i grupa studenata) u Francuskoj i drugim zemljama u kojima se govore romanski jezici, kao i u Njemačkoj, skandinavskim zemljama i zemljama u kojima se govore slovenski jezici. Mnogi projekti su bili podržani na evropskom nivou različitim programima Evropske unije. Primjeri ovog pristupa mogu se naći u određenim materijalima koji su urađeni u okviru pristupa otvorenost prema jezicima, ali uopšte je malo urađano na razumijevanju srodnih jezika u školama.

Integrisani didaktički pristupi

Integrisani didaktički pristupi su usmjereni na pomoć učenicima kako bi uspostavili veze između određenog broja jezika, onih koje uče u okviru nastavnog plana i programa (uzajamna podrška između jezika može ići u oba smjera). Ovaj pristup ne zanemaruje maternji jezik učenika, posebno kada se izučava eksplicitno. Stoga učenik može imati dva (ili čak i tri ili četiri) jezika kojima se "bavi" istovremeno.

To je pristup koji je zagovaran već početkom 1980-ih kada se pojavljuje u radu E. Roulet. To je ujedno i pravac u brojnim projektima koji istražuju ideju o "njemačkom nakon engleskog jezika" kada su uče kao strani jezici (studije koji se odnose na tercijarno učenje jezika). Druga istraživanja ispituju načine kojima se, u jednoj integrisanoj perspektivi jezik nastave može povezati sa drugim jezicima u školi. On je takođe prisutan u određenim pristupima dvojezičnom obrazovanju, koji nastoje da učenicima omoguće da  identifikuju sličnosti i razlike između jezika koji se koriste u nastavi, bez obzira na predmet.

Interkulturalni pristup

Interkulturalni pristup je već imao izvjestan uticaj na metodiku nastave jezika i stoga je relativno dobro poznat.

Njegove brojne varijante se zasnivaju na didaktičkim principima koji preporučuju oslanjanje na pojave koje se odnose na jednu ili više kulturnih oblasti kako bi imali pristup pojavi povezanoj sa nekom drugom pojavom. Oni takođe zagovaraju razvijanje strategija koje promovišu promišljanje o mogućim kontaktnim situacijama  između osoba različitog kulturnog porijekla.

Zašto su nam potrebne kompetencije i resursi?

Kompetencije se mogu razumjeti na sljedeći način:

  • kompetencije su povezane sa situacijama, sa složenim zadacima koji imaju društvenu važnost, te su na taj način „smještene“ i imaju društvenu funkciju; 
  • one su jedinice sa određenim nivoom složenosti;
  • one pokreću različite unutrašnje „resurse“ (uglavnom kombinacija znanja, stavova i vještina) i spoljašnje resurse (rječnici, posrednici i sl.).

Deskriptori u FREPA kompetencijama i resursima uglavnom se odnose na dva domena kompetencije:

  1. kompetencija za upravljanje jezičkom i kulturalnom komunikacijom u kontekstu različitosti
  2. kompetencija za izgradnju i razvoj pluralističkog repertoara jezika i kultura

CARAP/FREPA identifikuje resurse koji su mobilisani kroz te kompetencije. Ovi resursi su prezentovani u obliku deskriptora.

Resursi (znanje, vještine i stavovi):

Termin „resursi“ se obično koristi da označi „unutrašnje resurse“. 

Unutrašnji resursi (kao i upotreba spoljašnjih resursa, ali ne kompetencija) mogu se učiti u situacijama/na zadacima koji su barem djelimično dekontektualizovani.

Kompetencije se najčešće sagledavaju u domenu socijalne upotrebe / potreba, dok resursi više pripadaju domenu kognitivne (i razvojne) psihologije. Prema tome,  zaista su kompetencije te koje se pokreću kada se uključimo u rješavanje određenog zadatka. 

Međutim, to su vjerovatno resursi koje možemo – do određene tačke – prepoznati i nabrojati, definišući ih time koliko njima vladamo i radeći na njima u obrazovnoj praksi.

Pristup listi FREPA deskriptora 

Deskriptori su dostupni na različite načine i na različitim jezicima:

Online program za obuku nastavnika 

Online program obuke je dostupan nastavnicima (i trenerima), koji žele da samostalno organizuju obuku o pluralističkim pristupima i upotrebi  FREPA materijala. Materijali se mogu koristiti za pripremu programa obuke i u realizaciji obuke. Obuka se sastoji od 4 modula:

0. FREPA Modul Otkriće

Cilj ovog modula je da omogući učesnicima da određenu aktivnost realizuju kao učenici i da na taj način upoznaju pluralistčke pristupe, njihovu vezu sa pojmovima plurilingvalna i plurikulturalna kompetencija, kao i instrumente koje predlaže FREPA. 

1. FREPA i obrazovne jezičke politike

Ovaj modul omogućava stručnjacima iz oblasti jezika da FREPA smjeste u kontekst savremene nastave / učenja u školi, pogotovo kada je riječ o obrazovnm ciljevima.

2. FREPA kao instrument u složenim pedagoškim kontekstima 

Ovaj modul predstavlja pomoć nastavniku  u organizovanju konkretne upotrebe FREPA, kao i pluralističkih pristupa, imajući u vidu određene teškoće u nastavi i određena pedagoška pitanja na koja nastavnici sigurno nailaze u svakodnevnoj praksi.

3. FREPA kao instrument za razvoj školskih projekata

Ovaj modul ima za cilj da pomogne nastavnicima da okvir i pluralističke pristupe iskoriste u pripremi i implementaciji odjeljenskih ili školskih projekata koji obuhvataju više jezika i kultura. 

Online programu obuke se može pristupiti na engleskom (tab Teaching materials na vrhu ove stranice) ili na francuskom jeziku (tab Matériaux didactiques).

Pristup bazi podataka sa on line nastavnim materij

Baza podataka FREPA - Online nastavni materijali, nudi nastavne aktivnosti iz oblasti pluralističkih pristupa jezicima i kulturama. 

Cilj ove kolekcije materijala, koji sadrže informacije na različitim jezicima, je da olakša pristup aktivnostima koje će pomoći učenicima da steknu znanje, vještine i stavove koje okvir prepoznaje kao resurse i koji se mogu razviti uz pomoć pluralističkih pristupa. Svi predloženi materijali se eksplicitno odnose na deskriptore resursa, kao što se mogu naći u FREPA Okviru.   

Baza podataka je na engleskom jeziku (tab Teaching materials na vrhu ove stranice), na francuskom jeziku (tab Matériaux didactiques) i na njemačkom jeziku (tab Unterrichtsmaterialien).