en  fr  de

FREPA in Croatia

This country page offers an overview about developments in Croatia and documents available in Croatian. This page is only available in the country's language.

Pluralistički pristupi jezicima i kulturama

 Što su to pluralistički pristupi?  Naziv Pluralistički pristupi jezicima i kulturama odnosi se na didaktičke pristupe koji uključuju uporabu nekoliko (ili barem više od jednoga) inačica jezika ili kultura istovremeno. To je u suprotnosti s pristupima koji se mogu nazvati ”pojedinačnima”, u kojima didaktički pristup uobziruje samo jedan jezik ili određenu kulturu promatranu u izolaciji. Pojedinačni pristupi te vrste posebno su se cijenili u vrijeme kada su se razvijale strukturalističke i kasnije ”komunikacijske” metode i kada su istisnuti svi prijevodi i pribjegavanja prvome jeziku iz procesa poučavanja. 
Metodologija poučavanja jezika doživjela je pojavnost četiriju pluralističkih procesa tijekom posljednjih trideset godina:

Buđenje svijesti o jezicima

 Nekoliko europskih projekata omogućilo je opsežnije razvijanje više pokreta u okviru „buđenja prema jezicima“ određujući ih na sljedeći način: „buđenje svijesti o jezicima rabi se za određivanje pristupa u kojima se neke od aktivnosti bave jezicima koje škola općenito ne namjerava poučavati“. To ne znači da se ovaj pristup bavi samo tim jezicima. On se bavi jezikom ili jezicima obrazovanja i bilo kojim drugim jezikom koji je u procesu učenja i poučavanja. Ali, ne ograđuje se tim „poučavanim i učenim“ jezicima i uključuje sve vrste drugih lingvističkih inačica – iz okružja, obitelji...i svih drugih strana svijeta, bez bilo kakvih isključivanja...jer je broj jezika na kojima učenici rade – vrlo često više desetaka – buđenje svijesti o jezicima može se činiti najesktremnijim oblikom pluralističkoga pristupa. On je prije svega stvoren kao način izražavanja dobrodošlice školskoj djeci u lingvističku raznolikost (i raznolikost njihovih vlastitih jezika) na početku školskoga obrazovanja, kao vektor punijega prepoznavanja jezika koje su djeca „donijela“ s ostalim domaćim jezicima, kao vrsta pripremnoga tečaja koji se razvio u osnovnim školama, ali se također može promovirati kao poticanje učenju jezika kroz učenikovu školsku karijeru. .

L’Eveil aux langues (engl. Awakening to languages), kao što je posebno bio razvijen u programima Evlang i Jaling, eksplicitno je povezan s pokretom jezična svjesnost (engl. Language Awareness) na koji je ukazao E. Hawkings 1980ih godina u Ujedinjenome Kraljevstvu. Ipak, danas se na  éveil aux langues  gleda kao na podkategoriju pristupa jezična svjesnost (engl. Language Awareness), koji također uključuje istraživanja koja su više psiholingvistička nego pedagoška i koja nužno ne uključuju suočavanje učenika s brojem jezika. Iz toga razloga oni koji promoviraju éveil aux langues  radije rabe ovaj drugi naziv iz engleskoga jezika – Awakening to langugages – da bi opisali taj pristup.

 Ime publikacije

Bagarić, V. (2001).  Jezična svjestnost i učenje engleskog i njemačkog kao stranih jezika, Strani jezici : časopis za unapređenje nastave stranih jezika / glavna urednica Vesna Mildner. - 30 (2001), 3 ; str. 107-121
Istraživanje prikazano u ovom članku imalo je svrhu utvrditi u kakvom su odnosu jeziena svjesnost (s posebnim osvrtom na gramatičku svjesnost) i uspjeh učenika u engleskom i njemačkom jeziku. Uzorak (N=135 za engleski jezik i N=84 za njemački jezik) uključivao je učenike trećih razreda srednje škole, koji su engleski/njemački jezik učili kao prvi strani jezik najmanje šest ili sedam godina. Podaci o stupnju gramatičke svjesnosti učenika te o razini njihove jezične kompetencije prikupljeni su posebno izrađenim testovima svjesnosti i jezične kompetencije. Analizom rezultata dobivenih deskriptivnim statističkim metodama, te izračunavanjem koeficijenta korelacije utvrđena je povezanost jezične, tj. gramatičke svjesnosti i uspjeha učenika i u engleskom i u njemačkom jeziku. Visoka pozitivna korelacija utvrđena je kako između uočavanja (niže razine svjesnosti) i uspjeha
učenika, tako i između razumijevanja (više razine svjesnosti) i uspjeha učenika. Na kraju se
predlaže mogući model učenja stranog jezika temeljen na primjeni pristupa jezične svjesnosti.

Više na: www.ffzg.unizg.hr/sj/strani%20jezici/index2.php?option...1

Bagarić, V. (2003) Što je jezična svjesnost? Strani jezici : časopis za unapređenje nastave stranih jezika (0351-0840) 32 (2003), 4; 233-242
Premda se u stranim didaktikama o jezičnoj svjesnosti (language awareness, Sprachbewusstheit) govori već desetljećima, a posebno intenzivno od početka 1990-ih godina, čini se kako kod nas ta tema u svojem pojmovnom i konceptualnom obliku tek treba saživjeti u teoriji i praksi nastave (stranih) jezika. Potvrdu toga našli smo u odgovorima nastavnika iz upitnika koji smo sastavili kako bismo dobili preliminaran uvid u to kako naši nastavnici spoznaju pojam i koncept/koncepte jezične svjesnosti. Velika većina ispitanih nastavnika jezičnu svjesnost shvaća u njezinu najužem obliku, kao svjesnost o morfo-sintaktičkim jezičnim oblicima, te u tom smislu vide i način primjene koncepta jezične svjesnosti. Takvo usko poimanje jezične svjesnosti potaknulo me na pisanje ovoga članka. U prvom dijelu članka bit će riječ o tome kada i kako, tj. u kojem kontekstu je nastao pojam jezične svjesnosti, a pokušat ću ga i definirati. U drugom se dijelu navode neke vrste jezične svjesnosti, a u trećem će se predstaviti jezična svjesnost kao metodologija, tj. ciljevi i načini razvoja jezične svjesnosti u nastavi stranog jezika.

Međurazumijevanje između povezanih jezika

U pristupu nazvanome Međurazumijevanje između povezanih jezika učenik radi na dva ili više jezika iz iste lingvističke porodice (romanski, germanski, slavenski jezici itd.) paralelno. Jedan od tih jezika je već poznat, bilo da je učenikov materinski jezik, ili jezik obrazovanja, ili čak drugi jezik koji je ranije već naučio.

U ovome je pristupu sustavna usredotočenost na receptivne vještine, budući da je razvoj razumijevanja razvoj razumijevanja najizraženija način uporabe znanja povezanihjezika za učenje novoga. Naravno, to ne isključuje neke dodatne pogodnosti za reproduktivne vještine.

Tijekom druge polovice 1990ih godina postojao je inovativni rad u tome području s odraslim učenicima (uključujući studente) u Francuskoj i drugim zemljama romanskoga govornog područja, kao i u Njemačkoj, Skandinaviji i slavenskim zemljama. Mnogi su projekti poticani na europskoj razini u programima Europske unije. Primjeri ovoga pristupa mogu se naći u određenim materijalima proizvedenima za pristupe u okviru buđenja prema jezicima, ali općenito se Međurazumijevanje malo razvijalo u školama

Integrirani didaktički pristup različitim jezicima koji se uče ili poučavaju

 Integrirani didaktički pristupi usmjereni su na pomoć učenicima pri uspostavljanju veza između ograničenog broja jezika, koji se uče u okviru nastavnoga plana i programa. Integrirana didaktika djeluje na središnjem načelu koji zagovaraju pluralistički pristupi oslanjanjem na ono što je već poznato kako bi se pristupilo onome što je manje poznato: jeziku školovanja za pristupanje prvome stranome jeziku, koji se potom može koristiti kao odskočna daska kako bi se olakšalo stjecanje drugoga stranoga jezika itd., imajući u vidu da međusobna podrška između jezika ide u oba smjera. Ovaj pristup također ne zanemaruje ni rodne jezike učenika, posebno kada su se izričito učili. Stoga se može imati dva (ili čak tri ili četiri) jezika kojima se može "baviti" istovremeno. 

Ovaj je pristup zagovaran već početkom 1980-ih godina u radu E. Roulet. Također je pravac preuzet u brojnim projektima koji istražuju ideju o Njemačkome nakon engleskoga jezika  kada se če kao strani jezici (usp. studije koje se odnose na Tercijarno učenje jezika). Druge studije istražuju načine povezivanja jezika školovanja i drugih jezika koji su se učili u integriranoj perspektivi. To je također prisutno u određenim pristupima dvojezičnom obrazovanju, koji traže da učenici odrede sličnosti i razlike između jezika koji se koriste u nastavi, bez obzira na temu predmeta.

Interkulturalni pristup

Interkulturalni je pristup već imao jasni utjecaj na metodologiju nastave jezika i stoga je relativno dobro poznat.

Sve njegove mnogobrojne inačice temelje se na didaktičkim načelima koja preporučuju oslanjanje na fenomene koji se odnose na jedan kulturni prostor za pristup fenomenima koji se odnose na drugi. Oni se također zalažu za razvoj strategija za promicanje razmišljanja o kontaktnim situacijama koje uključuju osobe s različitim kulturnim porijeklom..

Znanstvene i stručne publikacije vezane uz interkulturalno učenje i razvoj interkulturalne kompetencije učenika u sklopu nastave stranih jezika 

Bilić-Štefan, M. (2006). Uključivanje interkulturalne komunikacijske kompetencije u
poučavanje stranih jezika

Život u višejezičnoj i multikulturalnoj Europi obvezuje nas na uključivanje interkulturalne
komunikacijske kompetencije u program nastave stranih jezika na svim razinama obrazovanja. Analiziramo li trenutno stanje u poučavanju stranih jezika u osnovnoj školi i udžbenike u uporabi uočit ćemo da se interkulturalnoj kompetenciji posvećuje vrlo malo pozornosti te da ona uglavnom nije dio inače brojnih kulturoloških sadržaja u udžbenicima stranih jezika. U članku se daje pregled ključnih pojmova povezanih s interkulturalnom komunikacijskom kompetencijom i razlaže stav autorice da bi budući nastavnici trebali tijekom obrazovanja postati svjesni važnosti uključivanja interkulturalne kompetencije u nastavu kako bi u nastavni proces uključili barem neka od znanja, vještina i stavova potrebnih za interkulturalnu kompetenciju. Kako su nastavnici stranih jezika
prirodno u ulozi osoba koje grade mostove menu različitim kulturama trebalo bi ih na primjeren način educirati i upoznati s teorijom i praksom interkulturalne kompetencije i metodikom njenog integriranja u program nastave stranog jezika. Autorica nadalje predlaže i jedan od mogućih načina edukacije nastavnika stranih jezika u okviru permanentnog profesionalnog usavršavanja, putem radionica posvećenih interkulturalnoj komunikacijskoj kompetenciji.

Više na: https://www.hrcak.srce.hr/file/41456

Bilić-Štefan, M. (2008). Interkulturalna komunikacijska kompetencija u  udžbenicima za engleski jezik u osnovnoj školi (Odgojne znanosti Vol. 10, br. 1, 2008, str. 231-240, Stručni članak)
U uvodu ovoga članka dan je kratki opis onoga što interkulturalna komunikacijska kompetencija znači. Raspravlja se o razlozima i važnosti uvođenja međukulturalne komunikacijske kompetencije u nastavu stranoga jezika u osnovnoj školi u skladu sa smjernicama koje je izdao CEFR (Zajednički
referentni okvir za jezike: učenje, poučavanje, vrednovanje Vijeća Europe) i sadašnjim Nacionalnim kurikulumom. Analizira se sadržaj udžbenika s naglaskom na kulturalnim sadržajima u odnosu na zastupljenost međukulturalne kompetencije. Prema mišljenju autora, takav se sadržaj uglavnom sastoji od tekstova, komunikacijskih obrazaca, aktivnosti i zadataka pomoću kojih učenici mogu steći društveno-kulturalno znanje (savoir), a djelomično i od aktivnosti koje su više-manje odgovarajuće za stjecanje društveno-kulturoloških vještina (savoir-faire). U drugom dijelu članka, autor opisuje određeni broj aktivnosti i zadataka koji mogu poslužiti svrsi vježbanja i stjecanja međukulturalnih vještina i stavova poput znatiželje, otvorenosti i tolerancije prema drugim kulturama, što je nužno za uspješno međukulturalno komuniciranje.

Više na: https://www.hrcak.srce.hr/file/44992

Petravić, Ana (2011): Interkulturalna kompetencija u nastavi stranih jezika – problemi i perspektive razvoja kurikula (2011) U: Domović, Vlatka; Gehrmann, Siegfried; Krüger-Potratz, Marianne; Petravić, Ana (ur.): Europsko obrazovanje - koncepti i perspektive iz pet zemalja, Zagreb: Školska knjiga, 2011., str. 97-120 (Znanstveni rad koji razmatra pitanja specifičnosti interkulturalnog učenja i strukturiranja kurikulske progresije u razvoju interkulturalne kompetencije učenika. Rad je rezultat znanstvenog projekta „Razvoj interkulturalne kompetencije u osnovnoškolskoj nastavi stranih jezika“ provođenog uz potporu Ministarstva znanosti obrazovanja i sporta Republike Hrvatske (2007.-), voditeljica projekta: prof. dr. sc. Ana Petravić, Učiteljski fakultet Sveučilišta u Zagrebu)

Više na: https://bib.irb.hr/prikazi-rad?&rad=542976 ; više o cjelokupnoj publikaciji: http://www.skolskaknjiga.hr/hrv/page.asp?item=061951&act=more

Petravić, Ana (2011): Interkulturelle Kompetenz im Fremdsprachenunterricht – Probleme und Perspektiven der Curriculumentwicklung . In: Domović, Vlatka; Gehrmann, Siegfried; Krüger-Potratz, Marianne; Petravić, Ana (Hrsg.) Europäische Bildung – Konzepte und Perspektiven aus fünf Ländern /.Münster / New York / München / Berlin : Waxmann, 2011, S. 105-128*
Njemačka inačica rada „Interkulturalna kompetencija u nastavi stranih jezika – problemi i perspektive razvoja kurikula“

Više na:  https://bib.irb.hr/prikazi-rad?&rad=542990; više o cjelokupnoj publikaciji na: http://buch.archinform.net/isbn/3-8309-2586-7.htm
*Rad je rezultat znanstvenog projekta „Razvoj interkulturalne kompetencije u osnovnoškolskoj nastavi stranih jezika“ provođenog uz potporu Ministarstva znanosti obrazovanja i sporta Republike Hrvatske (2007.-), voditeljica projekta: prof. dr. sc. Ana Petravić, Učiteljski fakultet Sveučilišta u Zagrebu.

Petravić, Ana (2010): Udžbenik stranog jezika kao mjesto susreta kultura. Slike stranoga i vlastitoga u hrvatskim udžbenicima njemačkog jezika. Zagreb: Školska knjiga i Učiteljski fakultet (390 str.)*
Znanstvena monografija; na osnovu analize kulturnocivilizacijskih sadržaja u udžbenicima njemačkog jezika formulirani su zahtjevi i preporuke koje bi udžbenici stranih jezika trebali slijediti u cilju razvoja interkulturalne kompetencije učenika.
Više na:  http://bib.irb.hr/prikazi-rad?rad=465166; recenzija na: http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=123319  
*Publikacija je rezultat znanstvenog projekta „Razvoj interkulturalne kompetencije u osnovnoškolskoj nastavi stranih jezika“ provođenog uz potporu Ministarstva znanosti obrazovanja i sporta Republike Hrvatske (2007.-), voditeljica projekta: prof. dr. sc. Ana Petravić, Učiteljski fakultet Sveučilišta u Zagrebu.

Šenjug Golub, Ana (2010): Die Darstellung der deutschsprachigen Länder in den DaF-Lehrwerken Kroatiens - am Beispiel einer empirischen Untersuchung.U: KD Info. 19 (2010) , 36/37; str. 102-108*
Stručni rad o načinima prikaza zemalja njemačkog govornog područja u udžbenicima njemačkog jezika.

Više na: https://bib.irb.hr/prikazi-rad?&rad=544209; integralni tekst uskoro na: www.kdv.hr
*Rad je rezultat znanstvenog projekta „Razvoj interkulturalne kompetencije u osnovnoškolskoj nastavi stranih jezika“ provođenog uz potporu Ministarstva znanosti obrazovanja i sporta Republike Hrvatske (2007.-), voditeljica projekta: prof. dr. sc. Ana Petravić, Učiteljski fakultet Sveučilišta u Zagrebu.

Bogdanić, Spomenka; Cindrić, Ivana (2009): Raising awareness of some cultural and linguistic stereotypes with foreign language students in tertiary education. U: Metodika - časopis za teoriju i praksu metodikâ u predškolskom odgoju, školskoj i visokoškolskoj izobrazbi. 10 (2009) , 19; str. 347-353*
Stručni rad o osvještavanju stereotipa u cilju razvoja interkulturalne kompetencije studenata.

Više na: https://bib.irb.hr/prikazi-rad?&rad=395603  
*Rad je rezultat znanstvenog projekta „Razvoj interkulturalne kompetencije u osnovnoškolskoj nastavi stranih jezika“ provođenog uz potporu Ministarstva znanosti obrazovanja i sporta Republike Hrvatske (2007.-), voditeljica projekta: prof. dr. sc. Ana Petravić, Učiteljski fakultet Sveučilišta u Zagrebu.

Interkulturelles Lernen. Konzepte – Prinzipien – Anwendungsmöglichkeiten, XVII. Internationale Tagung des Kroatischen Deutschlehrerverbandes, 16.-18. Oktober 2009, biograd/ KD Info. 18 (2009), 34/35
Zbornik XVII. Međunarodne konferencije Hrvatskog društva učitelja i profesora njemačkog jezika Interkulturalno učenje. Koncepti – perspektive – mogućnosti primjene, 16.-18.10. 2009., Biogradu n/m; sadrži šesnaest (16) priloga vezanih uz temu konferncije.
Integralni tekstovi svih priloga uskoro na: www.ufzg.hr

Petravić, Ana (2009): Evaluation der interkulturellen Kompetenz im Primarbereich. Entwicklung eines Instrumentes. U: KD Info. 18 (2009), 34/35; str. 33-40*
Stručni rad o evaluaciji interkulturalne kompetencije u nastavi stranih jezika u nižim razredima osnovne škole.
Više na: https://bib.irb.hr/prikazi-rad?&rad=459822; integralni  tekst uskoro na:  www.kdv.hr
* Rad je rezultat znanstvenog projekta „Razvoj interkulturalne kompetencije u osnovnoškolskoj nastavi stranih jezika“ provođenog uz potporu Ministarstva znanosti obrazovanja i sporta Republike Hrvatske (2007.-), voditeljica projekta: prof. dr. sc. Ana Petravić, Učiteljski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
 

Šmidt Pelajić, Iris (2009): Literatur als Freiraum für interkulturelle Begegnungen. U: KD Info. 18 (2009) , 34/35; str. 8-19
Znanstveni rad o razvoju interkulturalne kompetencije učenika putem obrade književnih djela.
Integralni tekst uskoro na: www.kdv.hr
 

Filipan Žignić, Blaženka (2008): Das Konzept der Mehrspachigkeit und Interkulturalität in der Grundschule – Stand und Perspektiven. In: Sarter, Heidemarie (Hrsg.): Lehrerkompetenzen und Lernerfolge im frühen Fremdsprachenunterricht. Aachen: Shaker Verlag, (= Potsdamer Beiträge zu Sprach- und Kulturmittlung sv. 1), S. 1-13.

Znanstveni rad u kojem se razmatra povezanost višejezičnosti i interkulturalnost te prikazuju reultati istraživanja kognitivne dimenzije interkulturalne kompetencije učenika stranih jezika u osnovnoj školi.

Šenjug, Ana, Lacković, Irena (2008): Anwendung neuer curricularer Dokumente in der kroatischen Grundschule - Bildende Kunst im Deutschunterricht. U: KD Info. 17 (2008), 32/33; str. 60-64*
Stručni rad o mogućnostima koje integracija likovnih djela nudi u kontekstu razvoja interkulturalne kompetencije učenika.
Više na: https://bib.irb.hr/prikazi-rad?&rad=406254; integralni tekst uskoro na: www.kdv.hr
*Rad je rezultat znanstvenog projekta „Razvoj interkulturalne kompetencije u osnovnoškolskoj nastavi stranih jezika“ provođenog uz potporu Ministarstva znanosti obrazovanja i sporta Republike Hrvatske (2007.-), voditeljica projekta: prof. dr. sc. Ana Petravić, Učiteljski fakultet Sveučilišta u Zagrebu.

Šenjug, Ana (2008): Stav učenika viših razreda osnovne škole prema Nijemcima. U: Metodika- časopis za teoriju i praksu metodikâ u predškolskom odgoju, školskoj i visokoškolskoj izobrazbi. 9 (2008) , 17; str. 310-317.*
Znanstveni rad koji prikazuje rezultate istraživanja stavova učenika njemačkog jezika viših razreda osnovne škole prema Nijemcima.

Više na: https://bib.irb.hr/prikazi-rad?&rad=406218
*Rad je rezultat znanstvenog projekta „Razvoj interkulturalne kompetencije u osnovnoškolskoj nastavi stranih jezika“ provođenog uz potporu Ministarstva znanosti obrazovanja i sporta Republike Hrvatske (2007.-), voditeljica projekta: prof. dr. sc. Ana Petravić, Učiteljski fakultet Sveučilišta u Zagrebu.

Andraka, Marija/ Petravić Ana (2007):  Razvoj interkulturalne kompetencije u osnovnoškolskoj nastavi stranih jezika. U: Blažeka, Đuro (ur.): Dijete i jezik danas. Čakovec - Osijek : Učiteljski fakultet Sveučilišta u Zagrebu - Središte u Čakovcu, Učiteljski fakultet u Osijeku, 2007. 27-48*
Pregledni znanstveni rad o kurikularnim osnovama i metodičkim mogućnostima za razvoj interkulturalne kompetencije u nastavi stranih jezika u osnovnoj školi.

Više na: https://bib.irb.hr/prikazi-rad?&rad=343450
*Rad je rezultat znanstvenog projekta „Razvoj interkulturalne kompetencije u osnovnoškolskoj nastavi stranih jezika“ provođenog uz potporu Ministarstva znanosti obrazovanja i sporta Republike Hrvatske (2007.-), voditeljica projekta: prof. dr. sc. Ana Petravić, Učiteljski fakultet Sveučilišta u Zagrebu.

Cindrić, Ivana (2007) Šala i dosjetka u nastavi stranih jezika - humor u službi kulture i jezika. U: Blažeka, Đuro (ur.). Dijete i jezik danas. Čakovec - Osijek, 2007., str.  93-98*
Stručni rad o mogućnostima koje šale i dosjetke nude u kontekstu razvoj interkulturalne kompetencije učenika u nastavi stranih jezika.

Više na: https://bib.irb.hr/prikazi-rad?&rad=321237
*Rad je rezultat znanstvenog projekta „Razvoj interkulturalne kompetencije u osnovnoškolskoj nastavi stranih jezika“ provođenog uz potporu Ministarstva znanosti obrazovanja i sporta Republike Hrvatske (2007.-), voditeljica projekta: prof. dr. sc. Ana Petravić, Učiteljski fakultet Sveučilišta u Zagrebu.

Petravić, Ana (2007): Interkulturelle Kompetenz im DaF-Unterricht in der kroatischen Pflichtschule. In: Germanistentreffen Deutschland - Süd-Ost-Europa / Roggausch, Werner (Hrsg.).Bonn : DAAD, 2007. S. 243-265*
Znanstveni rad o okvirnim uvjetima i pretpostavkama za razvoj interkulturalne kompetencije u osnovnoškolskoj nastavi njemačkog jezika u Hrvatskoj.

Više na: https://bib.irb.hr/prikazi-rad?&rad=344197
*Rad je rezultat znanstvenog projekta „Razvoj interkulturalne kompetencije u osnovnoškolskoj nastavi stranih jezika“ provođenog uz potporu Ministarstva znanosti obrazovanja i sporta Republike Hrvatske (2007.-), voditeljica projekta: prof. dr. sc. Ana Petravić, Učiteljski fakultet Sveučilišta u Zagrebu.

Šenjug, Ana (2007): Die Einstellung der Schüler in der Sekundarstufe I gegnüber den Deutschen. U: KD Info. 16 (2007) , 30/31; str. 108-112*
Znanstveni rad koji prikazuje rezultate istraživanja stavova učenika njemačkog jezika viših razreda osnovne škole prema Nijemcima.

Više na: https://bib.irb.hr/prikazi-rad?&rad=348706; integralni tekst uskoro na: www.kdv.hr
*Rad je rezultat znanstvenog projekta „Razvoj interkulturalne kompetencije u osnovnoškolskoj nastavi stranih jezika“ provođenog uz potporu Ministarstva znanosti obrazovanja i sporta Republike Hrvatske (2007.-), voditeljica projekta: prof. dr. sc. Ana Petravić, Učiteljski fakultet Sveučilišta u Zagrebu.

Šmidt Pelajić, Iris (2007): Dječja književnost u nastavi stranog jezika. U: Granić, Jagoda (ur.): Jezik i identiteti. Zagreb – Split: Hrvatsko društvo za primijenjenu lingvistiku, str. 637-649
Stručni rad o integraciji dječje književnosti u nastavu stranih jezika u kontekstu razvoja interkulturalne kompetencije.

Velički, Damir. (2007): Internet i interkulturalna komunikacija u nastavi stranog jezika. U: Jagoda Granić (ur.): Jezik i identiteti. Zagreb-Split : Hrvatsko društvo za primijenjenu lingvistiku, 2007., str. 671-680*
Stručni rad o mogućnostima uporabe interneta u kontesktu razvoja interkulturalne kompetencije učenika.

Više na: https://bib.irb.hr/prikazi-rad?&rad=342175
*Rad je rezultat znanstvenog projekta „Razvoj interkulturalne kompetencije u osnovnoškolskoj nastavi stranih jezika“ provođenog uz potporu Ministarstva znanosti obrazovanja i sporta Republike Hrvatske (2007.-), voditeljica projekta: prof. dr. sc. Ana Petravić, Učiteljski fakultet Sveučilišta u Zagrebu.